Vjernik se ne boji nikoga osim Allaha

 "Bitka se prvo dobija u srcu pa tek onda na bojištu..."

 إِنَّمَا ذَٰلِكُمُ الشَّيْطَانُ يُخَوِّفُ أَوْلِيَاءَهُ فَلَا تَخَافُوهُمْ وَخَافُونِ إِنْ كُنْتُمْ مُؤْمِنِينَ

 „To vas je samo šejtan plašio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici!“ (Ali imran,175)

Ibn Tejmijje je u komentaru ovog ajeta (Medžmu al- Fetava;1/77-78) rekao:

„Dakle, ovaj ajet dokazuje da šejtan čini svoje pristalice izvorom straha, i čini da se ljudi boje njih.Ovaj ajet pokazuje da nije dozvoljeno vjerniku da se boji šejtanovih pristalica i saveznika i da se ne treba bojati ljudi jer je rečeno: „Zato se ne bojte ljudi, već se bojte Mene...“ (al-Ma'ide, 44) Dakle naređeno nam je da se bojimo Allaha a zabranjeno nam je da se bojimo šejtanovih saveznika.Allah je rekao: „da vam ljudi ne bi imali šta prigovoriti, osim nasilnika  između njih – njih se ne bojte, Mene se bojte! (al-Beqara, 150) Tako nam je on zabranio da se bojimo nasilnika i naredio nam da se bojimo Njega.

On je takođe rekao: „za one koji su Allahove poslanice dostavljali i od Njega strahovali, i koji se nikoga, osim Allaha, nisu bojali“ (Al-Ahzab, 39) i rekao je: „i samo se Mene bojte!" (An-Nahl, 51)

Neki ljudi kažu: „Gospodaru moj, bojim se tebe i onih koji se tebe ne boje“. Ovo su besmislene riječi i nije ih dozvoljeno izgovoriti.Naprotiv, čovjek se treba samo Allaha bojati a ne drugih ljudi, jer ko god se ne boji Allaha je nizak da bi se njega bojalo, i on je nasilnik i od saveznika šejtana. Dakle, Allah nam je zabranio da se bojimo takve osobe.Ukoliko se kaže „ta osoba me može povrijediti“ odgovor bi bio da te on može povrijediti samo zato što ga je Allah pustio na tebe, i ukoliko Allah želi odagnati njegovo zlo od tebe On to lahko može uraditi.Sve stvari su u Allahovim rukama i on pušta jedne ljude na nekoga zbog njegovih grijeha  a ukoliko se ti bojiš Allaha, ispunjavaš svoje obaveze prema Njemu i oslanjaš se na Njega, On će te zaštititi od svakog zla koje postoji i neće dozvoliti da te iko nadvlada jer je On rekao: „onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta“ (At-Talak, 3) Činjenica da je nekome data vlast nad tobom je samo posljedica tvojih grijeha  i strah od te osobe. Stoga ako se bojiš Allaha, pokaješ od svojih grijeha i tražiš Njegov oprost, niko te ne može nadvladati jer je Allah rekao: i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti.“ (Al-Anfal, 33)

Prepreke...

„Kada pada kiša, većina ptica ide ka skloništu; Orao je jedina ptica koja, da bi izbjegao kišu, počne da leti  iznad oblaka.“

Ponekad je ulaganje napora i borba upravo ono što trebamo u životu. Ako bismo prošli kroz život bez ikakvih prepreka bili bismo osakaćeni, ne bismo bili toliko jaki kao što smo mogli biti. Allah ne želi svojim robovima teškoće već želi da postignu određene kvalitete i karakteristike.Kao što je većinom slučaj te osobine se obično postižu kroz suočavanje sa nedaćama, preprekama i izazovima - izazovi koji će te natjerati da razmisliš o sebi i onome što je stvarno bitno. Životni izazovi nisu tu kako bi te paralizovali već da ti pomognu da otkriješ ko si i da ti pomognu da budeš bolji od toga.To su staze koje nas pročišćavaju i oplemenjuju nas pravim vrijednostima. 

 „Nema radosti  za onoga koji ne nosi tugu, nema slatkoće za onoga koji nema strpljenja,nema užitka za onoga koji ne pati, i nema odmora za onoga ko ne izdrži umor.“  Ibn Kajjim

„Najdivniji  ljudi koje smo upoznali su oni koji  znaju za poraz, poznaju patnju, poznaju borbu, znaju za gubitak i koji su uspjeli pronaći izlaz iz dubina. Takve osobe cijene, imaju osjećaj i razumjevanje života što ih ispunjava sa samilošću, blagošću i iskrenom zabrinutošću. (Elizabeth Kubler Ros)

Stoga izdrži teške dane i bit ćeš nagrađen sa boljim danima.Idi kroz tamu sa strpljenjem i svjetlo će ubrzo osvjetliti tvoj put. I uvijek imaj na umu: „...Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate...“. (al-Beqara: 185)

I znaj da smo mi narod koji, ukoliko nam Zemlja postane tjesna, nebesa se rašire i postanu  prostrana, pa kako da gubimo nadu...

Zato kada dođe do prepreka u životu, budi poput orla...

Smutnja će, bez sumnje, nastupiti...

Usame b. Zejd prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: Da li vidite šta ja vidim? Ja vidim mjesta smutnji među vašim kućama poput kapi kiše. (Muslim)

Imam Nevevi je rekao: „Analogija sa kišnim kapima je zbog toga što će smutnje nastupiti  u velikom broju i što će biti raširene, t.j bit će brojne i progutat će mase a ne samo određenu grupu ljudi. Ovo je znak dugih ratova između njih poput incidenta kod deve, Siffina i Al-Harrah, ubistvo Osmana i Husejna, radijallahu anhuma kao i drugi incidenti.Ovo je isto tako jasna mudžiza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“ Šerh al-Nevevi (18/7, 8)

Smutnje će se zasigurno desiti u ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem i šta god je on rekao da će se desiti, mora se sigurno desiti. Iz tog razloga je obavezno biti strpljiv na njima, pripremati se za njih i biti oprezan. Zapravo mi moramo biti još oprezniji u našem vremenu jer smo se približili dolasku Sudnjeg dana u poređenju sa muslimanima koji su bili 14 stoljeća prije nas.

Mikdad ibn Esved: “Tako mi Allaha, čuo sam Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Sretan je onaj koji je sačuvan iskušenja, sretan je onaj koji je sačuvan iskušenja, sretan je onaj koji je sačuvan iskušenja i onaj kojeg zadese pa bude strpljiv - a kakvo je to samo strpljenje! (Ebu Davud)

Muavija ibn Ebi Sufjan: „Čuo sam Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da kaže, 'Ništa nije ostalo od ovog svijeta osim iskušenja i smutnji.“  (Ebu Davud)

Smutnje...

“ Bojim se za vas smutnje koja je poput gustog oblaka u kojoj će čovjekovo srce umrijeti baš kao što njegovo tijelo umire.” (Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu)

وَاتَّقُوا فِتْنَةً لَا تُصِيبَنَّ الَّذِينَ ظَلَمُوا مِنْكُمْ خَاصَّةً ۖ 

 

I bojte se smutnje koja neće pogoditi samo one među vama koji su krivi,  (El-Enfal,25)

Ovaj ummet je zasigurno obasut Allahovom milošću ali je isto tako i ummet koji će stalno iznova biti testiran sa iskušenjima i smutnjama. Skrivena priroda smutnje i način na koji se ona razvija je doista intrigantan i omamljiv neupućenom umu, ali njeno zlo i zbunjenost koju izaziva je jasna svakom pametnom. Kada nastupi smutnja ona zaslijepi umove masa tako da teško ostane inteligentna osoba čistog razuma u tom haosu i rijedak je slučaj da osoba koja upadne u smutnju bude sigurna a isto tako da bude spašena.

Najbolje što osoba može uraditi u ovom našem vremenu je da dobro upozna prirodu smutnji kako bi zaštitio sebe i sačuvao svoju dušu od upuštanja u jednu tako primamljivu pa ipak pogubnu stvar za koju je poznato da može poteći od jedne obične izgovorene riječi, pa ipak u isto vrijeme dovesti do proljevanja nevine krvi.

Ali šta je fitna (smutnja) a šta ne? Iskušenja i smutnje mogu uticati na čovjeka, njegovu dušu, porodicu, zajednicu ili ummet u cjelosti. Kako da je prepoznamo i na koji način trebamo djelovati ili reagovati kada se suočimo sa nedaćama smutnje?

Tegoba nije poenta...

„...I treba znati da Allahovo zadovoljstvo i Njegova ljubav ne zavisi od  mučenja sebe i prolaska kroz tegobe, tako da je nešto bolje samo zbog toga što je teže. To pretpostavljaju mnoge neznalice da je dobivena nagrada sukladna tegobama i teškoćama u svemu.Ne! Zapravo nagrada je u skladu sa koristnosti  djela i koliko se kroz njega manifestuje pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku.

Dakle, što je korisnije djelo i što je pokorniji njegov činilac, ono je više vrijednije.Djela nisu  vrijednija na osnovu njihove količine već su vrijednija obzirom na efekat koji imaju na srce.

Stoga kada je sestra Ukbe bin Amira učinila zavjet da će obaviti hadž bosa, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  je rekao: „Doista Allahu nije potrebno da se tvoja sestra muči.Neka nastavi  jašući“. Prenosi se da joj je naredio da žrtvuje životinju i takođe da je rekao da posti.Isto se odnosi na hadis Džuvejrije kada je činila tesbih koristeći kamenjčiće prije podne a on je došao noću i zatekao je kako sjedi  na istom mjestu pa joj je rekao: „Izgovorio sam četiri riječi tri puta koje bi prevagnule sve ono što si ti rekla danas.“

Poenta svega ovoga je da znamo da nam Allah nije naredio da uradimo nešto a da to nije nama od koristi, i da nam nije zabranio nešto a da to nije štetno za nas.Stoga Allah hvali dobra djela i podstiče na dobrotu i korist a kori loša djela i zlo.