Saturday, October 30, 2010

O otkrivanju (dušom) onoga što se u govoru skriva ili onog što pribavlja pohvalu i sjećanje – Ibn Hazm

Od ove dvije stvari skoro da nije pošteđen niko osim onoga koji je bez ikakve ambicije, koji potpuno vlada svojom dušom i kadar je ugušiti potpuno svoju srdžbu, ili onoga koji je izliječio svoju pohlepu za slušanjem govora koji se od njega krije ili onoga što se od njegova vida skriva bez da razmišlja o sličnom što mu je ostalo nepoznato na nekom drugom mjestu, u udaljenim krajevima zemaljske kugle.

A ako ga sve to nepoznato bude zanimalo onda je on lud i bez trunke pameti, a ako ga uopće ne bude zanimalo onda je to što mu je sada ovdje ostalo nepoznato isto kao ono što mu je ostalo nepoznato od ranije, bez ikakve razlike u tome. Zato neka poveća argumentaciju protiv svoje strasti i neka jezikom razuma kaže svojoj duši:

— Šta misliš kad ne bi znala da ovdje postoji nešto što je od tebe skriveno da li bi nastojala saznati ga?

Odgovor će bez sumnje biti: ne! Zato neka joj kaže:

— Pa budi onda onakva kakva bi bila da ne znaš da ovdje ima nešto skriveno od tebe i tebi nepoznato. Tako ćeš sebi pribaviti smirenost, odbiti brigu,bol nemira i ružnoću pohlepe, a to su velike i uzvišene dobiti, lijepa i pohvalna svojstva za kojima teži svaki razumni čovjek, a izbjegava ih samo onaj koji je krnjav i nepotpun.


Onaj koji se predao svojoj mašti i misli kako da mu se u svijetu ime pročuje i sačuva sjećanje na njega neka dobro razmisli o svojoj duši a zatim neka joj kaže:

— Šta misliš kada bih stalno bio spominjan na najbolji način i u svim nastanjenim mjestima u svijetu, opet bi se vrijeme moralo jednom do kraja izmotati, zatim ako je za to spominjanje ne budem znao, da li ću u tome imati neku radost i veselje ili ne?

Opet će odgovor biti: ne, nikakav drugačiji.

Kada je to tačno i sigurno onda neka kaže: kada umrem neću znati da li me spominju ili ne, a isto tako ako budem živ, ali do mene ne dopre moje spominjanje, ja od toga nemam nikakve koristi. Neka dobro razmisli i o ove dvije velike činjenice:

Prvo, mnoštvo je odabranih vjerovjesnika i poslanika, sallallahu alejhim ve selleme, koji su prošli kroz život, a o kojima niko sada ne posjeduje nikakvo znanje, nije im sačuvano ni ime, ni spomen, ni vijest ni bilo kakav trag, na bilo koji način. Zatim je bilo također mnoštvo odličnjaka od drugova prošlih vjerovjesnika i od mudraca, učenjaka, dobrih ljudi, prošlih vladara, graditelja sadašnjih gradova, pa sljedbenika njihovih o kojima su vijesti zametene i niko o njima uopće ne zna ništa. Da li to što se ne zna za njih šteti bilo kome od njih ako je bio dobar, da li krnji njegovu vrlinu, ili briše njegovo dobro djelo, ili umanjuje njegov stupanj kod Allaha dželle šanuhu? Ko ovo ne poznaje neka zna da se danas najviše zna o prošlosti jevrejskih vladara, a zatim dolazi ono što mi znamo o historiji grčkih i perzijskih vladara.

Međutim, sve to ne premašuje period od dvije hiljade godina u prošlost. Pa gdje su onda vijesti o onima koji su prije njih nastanjivali zemaljsku kuglu? Nisu li svi oni nestali, i potpuno se izbrisale i zaboravile vijesti o njima? U tom smislu su i riječi uzvišenog Allaha: „... i poslanicima o kojima ti nismo kazivali", „... i mnogim narodima između njih", „... i onima poslije njih? — samo ih Allah zna". Dakle, nije li čovjek ipak, iako bude za jedan trenutak poznat u vremenu, poput ranijih naroda koji su također bili spominjani pa su na kraju potpuno zaboravljeni?! Neka čovjek razmisli i o onome koji je spominjan po dobru ili zlu, da li mu to kod Allaha dželle šanuhu povećava stupanj njegov, da li mu pribavlja neku vrijednost, ako to nije stekao svojim djelom dok je još bio živ? Ako je to tako kako smo kazali, onda proizilazi da je želja za spomenom u stvari želja obmanutog, koja je besmislena i uopće bez koristi. Zato čovjek treba težiti za uvećanjem svoje vrline kroz dobra djela jer samo onaj koji to posjeduje zavrjeđuje lijepo sjećanje na sebe, lijepu pohvalu i lijepo svojstvo, a to je ono što čovjeka približava uzvišenom Gospodaru njegovu i čini ga da bude spominjan kod Njega, od čega će imati korist i trajnu dobit. A Allah dželle šanuhu daje uspjeh!

U svijetu prevladava licemjerstvo i pravo je čudo kako ga ljudi ne odobravaju osim onom koji je prema njima licemjeran.

Ako neko kaže: ,,U naravima leži odlika jer se krajevi suprotnosti međusobno susreću" nije daleko od istine. Jer i mi znamo da se posljedice suprotnosti izjednačavaju pa vidimo čovjeka kako plače od veselja i žalosti, pretjerani izliv ljubavi susreće se sa pretjeranim izlivom mržnje, u slijeđenju sudbina. To može biti uzrokom prekida odnosa kada nestane strpljenja i pravičnosti.

Mnoštvo visokih položaja (funkcija) prisiljavaju čovjeka da laže zato što često u laži ispriku traži. Tako se na laž privikava smatrajući je običnom pojavom.

Najpravedniji svjedok protiv onoga koji je po prirodi iskren jest lice njegovo, jer na njemu se očituje čim nešto slaže ili to htjedne učiniti. A najpravedniji svjedok protiv lažca jest njegov jezik koji se zbog toga zapetljava i govor njegov postane kontradiktoran...

Najveća je nesreća u neiskrenu prijatelju. U onih ljudi na čijim jezicima se poroci najlakše nađu, najlakše se nađu i u njihovom djelu. To se vidi najbolje u međusobnom razgovoru bestidnih i prepirkama do kraja prezrenih muškaraca i žena čija su zanimanja prostačka...

Susret odnosi mržnju, jer pogled oka u oko popravlja srca.

Neka te ne rastužuje susret prijatelja tvoga sa neprijateljem tvojim, jer on ublažava svoju stvar kod njega.

Najopasnije stvari po ljude su strah, briga, bolest i siromaštvo, a najbolnija u duši od svih je briga da se ne izgubi voljeno i ne dođe mrsko. Zatim dolazi strah, pa siromaštvo. Dokaz za to je da se i siromaštvo ubrzava da bi se odbio strah. Čovjek će potrošiti čitav imetak da bi sebi pribavio sigurnost. A i strah i siromaštvo se ubrzavaju da bi se njima odbila bolest. Čovjek se izlaže raznim opasnostima da bi bio zdrav žrtvujući za zdravlje i čitav imetak kad vidi da mu se približava smrt. A kad se potpuno osvjedoči u njezinu blizinu pomisli da je žrtvovao sve što ima od imovine da bi se spasio i ozdravio.

Strah postaje lahko podnošljiv kada se njime želi odbiti briga, pa se čovjek izlaže mnogim opasnostima da bi odbio brigu od sebe.

Najveći bol je onaj koji je trajno pogodio neki dio tijela. Međutim, plemenite duše smatraju da je od svih bolova koje smo spomenuli najveći poniženje. Niske duše pak smatraju da je poniženje najlakši strah koji čovjeka može zadesiti.

Manje poznata učenja Poslanika i ashaba (Suretu El-Bekareh)


- عن ابن عباس قال: قرأت على أبي بن كعب {واتقوا يوما لا تجزي نفس عن نفس شيئا} وقال أبي: أقرأني رسول الله صلى الله عليه وسلم لا تجزي بالتاء ولا تقبل منها شفاعة بالتاء ولا {يؤخذ منها عدل} بالياء.

(8 Prenosi se od Ibn Abbasa da je rekao: “Učio sam pred Ubejjom ibn Ka’bom “Wetteku jewmen la tedžzi nefsun ‘an nefsin šej’en”, a Ubejj reče: “Podučio me Allahov poslanik, sallallahu alejhi we sellem, “la tedžzi” sa Ta, “we la tukbelu minha šefa’atun” sa Ta, i “ju’hazu minha ‘adlun” sa Ja. (Hakim)

Od imama kiraeta ovako su učili Ibn Kesir, Ebu Amr i Ja’kub.

عَنْ شَقِيقِ بْنِ سَلَمَةَ، عَنْ عَبْدِ الرَّحْمَنِ بْنِ مَسْعُودٍ، أَنّ النَّبِيَّ كَانَ " يَقْرَأُ كُلَّ شَيْءٍ فِي الْقُرْآنِ: وَمَا اللَّهُ بِغَافِلٍ عَمَّا تَعْمَلُونَ بِالتَّاءِ، وَمَا رَبُّكَ بِغَافِلٍ عَمَّا يَعْمَلُونَ بِالْيَاءِ "
(9 Prenosi Šekik ibn Seleme od Abdurrahmana ibn Mes’uda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, sve što je u Kur’anu “we mallahu bigafilin ‘amma ta’melun” učio sa “Ta”, a “we ma rabbuke bigafilin ‘amma ja’melun” sa “Ja”.

حَدَّثَنِي عَلِيُّ بْنُ حَمْزَةَ، عَنِ الأَعْمَشِ، عَنْ عَطِيَّةَ الْعَوْفِيِّ، عَنْ أَبِي سَعِيدٍ الْخُدْرِيِّ أَوِ ابْنِ عُمَرَ، قَالَ: ذَكَرَ رَسُولُ اللَّهِ صَاحِبَ الصُّورِ فَقَالَ: " جِبْرِيلُ عَنْ يَمِينِهِ وَمِيكَائِيلُ عَنْ يَسَارِهِ " مَهْمُوزٌ
(10 Pričao mi je Alijj ibn Hamza (Kisai), a on prenosi od E’ameša, a on od ‘Atijjeta El-‘Awfija, a on od Ebu Se’ida El-Hudrija ili Ibn Umera da je rekao: Spominjao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, vlasnika roga, te reče: “Džibril je s njegove desne, a Mika’il s njegove lijeve strane” sa Hemzetom (na riječi Mika’il).


حَدَّثَنِي عَلِيُّ بْنُ حَمْزَةَ، وَحَمْزَةُ بْنُ الْقَاسِمِ، عَنْ مُحَمَّدِ بْنِ خَازِمٍ، عَنِ الأَعْمَشِ، عَنْ سَعْدٍ الطَّائِيِّ، عَنْ عَطِيَّةَ الْعَوْفِيِّ، عَنْ أَبِي سَعِيدٍ الْخُدْرِيِّ، فِي حَدِيثِ صَاحِبِ الصُّورَ، فَقَالَ: " جَبْرَائِيلُ عَنْ يَمِينِهِ وَمِيكَائِيلُ عَنْ يَسَارِهِ مَهْمُوزَانِ "
(11 Pričali su mi Alijj ibn Hamza i Hamza ibn El-Kasim, a oni prenose od Muhammeda ibn Hazima, a on od E'ameša, a on od Sa'da Et-Ta'ija, a on od Atijjeta el-Awfija, a on od Ebu Se'ida El-Hudrija o hadisu „Vlasnika roga“, da je rekao: „Džebra'il je s njegove desne a Mika'il s njegove lijeve strane“ s Hemzetom na obje riječi“.

حَدَّثَنَا أَبُو يَعْقُوبَ، حَدَّثَنِي مُحَمَّدُ بْنُ صَالِحٍ، حَدَّثَنِي شِبْلُ بْنُ عَبَّادٍ، عَنْ عَبْدِ اللَّهِ بْنِ كَثِيرٍ، قَالَ: رَأَيْتُ رَسُولَ اللَّهِ فِي الْمَنَامِ وَهُوَ " يَقْرَأُ: وَجَِبْرِيلَ وَمِيكَالَ فَلا أَقْرَأُهُمَا إِلا هَكَذَا يَقُولُ: بِغَيْرِ هَمْزٍ
(12 Prenosi Šibl ibn ‘Abbad od Abdullaha ibn Kesira (imama kiraeta) da je rekao: “Vidio sam Allahovog Poslanika u snu kako uči: “we Džebrile we Mikale” pa ih i ne učim osim ovako, tj. bez Hemzeta.

U drugom predanju od Ibn Kesira stoji “we Džebrile we Mika’ile” sa Hemzetom u riječi “Mika’il” i “Ja” poslije Hemzeta. Ibn Sembuz prenosi od Kumbula (ravija od Ibn Kesira) “Mikale” bez Hemzeta, dok svi ostali od njega prenose sa hemzetom i sa “Ja” nakon Hemzeta, odnosno dužinom.

حَدَّثَنَا أَحْمَدُ بْنُ إِسْحَاقَ الْحَضْرَمِيُّ، عَنْ يَحْيَى بْنِ سَعِيدٍ الْقَطَّانِ، حَدَّثَنِي جَعْفَرُ بْنُ مُحَمَّدٍ، حَدَّثَنِي أَبِي قَالَ: سَمِعْتُ جَابِرَ بْنَ عَبْدِ اللَّهِ، يَقُولُ: إِنَّ النَّبِيَّ كَانَ " يَقْرَأُ: وَاتَّخِذُوا "
(13 Prenosi Se’id ibn El-Kattana od Dža’fera ibn Muhammeda, a on od svoga oca da je rekao: “Čuo sam Džabira ibn Abdullaha da kaže: “Uistinu je Vjerovjesnik učio: “Wettehizu”, tj. “wettehizu min mekami Ibrahime musallen”.

Od deset poznatih imama kiraeta samo Nafi’ i Ibn Amir uče “wettehazu” sa Fethom na “Ha”, dok ostali uče kao što je došlo u ovom hadisu”.

عَنْ أَبِي جَعْفَرٍ مُحَمَّدِ بْنِ عَلِيٍّ، عَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ الأَنْصَارِيِّ، أَنّ النَّبِيَّ " قَرَأَ: وَاتَّخِذُوا عَلَى الأَمْرِ "
(14 Prenosi Ebu Dža’fer Muhammed ibn Alijj od Džabira ibn Abdullaha El-Ensarija da je Vjerovjesnik učio: “Wettehizu” u imperativu.

عَنْ مُوسَى بْنِ عُبَيْدَةَ الرَّبَذِيِّ، عَنْ مُحَمَّدِ بْنِ كَعْبٍ الْقُرَظِيِّ، قَالَ: قَالَ رَسُولُ اللَّهِ: " لَيْتَ شِعْرِي مَا فَعَلَ أَبَوَايَ؟ "، فَأَنْزَلَ اللَّهُ : وَلا تُسْأَلُ عَنْ أَصْحَابِ الْجَحِيمِ نَصَبَ التَّاءَ، قَالَ: فَمَا ذَكَرَهُمَا حَتَّى مَاتَ
(15 Prenosi Musa ibn Ubejde Er-Rebezi od Muhammeda ibn Ka’ba El-Kurezija da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik: “Kad bih samo znao šta su činili moji roditelji?”, pa je Allah objavio: “We la tus’elu ‘an ashabil džehim” (a ti nećeš biti pitan o stanovnicima džehima) sa Fethom na Ta, pa ih nije spomenuo dok nije umro”. Od imama kiraeta Nafi’ i Ja’kub uče “we la tes’el” (i ti ne pitaj), dok ostali uče kako je došlo u ovom hadisu.

حَدَّثَنَا الْكِسَائِيُّ، ثنا حَرْبُ بْنُ مِهْرَانَ، عَنْ أَبِي رَاشِدٍ، مَوْلَى عَبْدِ الرَّحْمَنِ بْنِ أَبْزَى، قَالَ: كَانَ رَسُولُ اللَّهِ " يَقْرَأُ بِهَؤُلاءِ الأَحْرُفِ: ادْخُلُوا فِي السِّلْمِ، وَإِنْ جَنَحُوا لِلسَّلْمِ، وَ وَتَدْعُوا إِلَى السَّلْمِ بِنَصْبِ السِّينِ وَبِخَفْضِهِ "
(16 Pričao nam je Kisai, a njemu Harb ibn Mihran, a on prenosi od Ebu Rašida štićenika Abdurrahmana ibn Ebza da je rekao: “Allahov Poslanik bi ovako učio ove harfove “udhulu fissilmi, we in dženehu lisselmi, we ted’u ilesselmi” sa Fethom na Sinu i sa Kesrom.

Nafi’, Ebu Dža’fer, Ibn Kesir i Kisai uče sa Fethom u prvom primjeru, dok ostali sa Kesrom. Hafs uči sa Fethom u druga dva primjera.

عَنْ أَبِي يُونُسَ، مَوْلَى عَائِشَةَ، قَالَ: أَمَرْتَنِي عَائِشَةُ أَنْ أَكْتُبَ لَهَا مُصْحَفًا، قَالَتْ: " فَإِذَا بَلَغْتَ هَذِهِ الآيَةَ حَافِظُوا عَلَى الصَّلَوَاتِ وَالصَّلاةِ الْوُسْطَى فَآذِنِّي، فَلَمَّا بَلَغْتُهَا آذَنْتُهَا، فَأَمْلَتْ عَلَيَّ: حَافِظُوا عَلَى الصَّلَوَاتِ وَالصَّلاةِ الْعَصْرِِ وَقُومُوا لِلَّهِ قَانِتِينَ، قَالَ: ثُمَّ قَالَتْ عَائِشَةُ: سَمِعْتُهَا مِنْ رَسُولِ اللَّهِ "
(17 Od Ebu Junusa, štićenika A’iše se prenosi da je rekao: “Naredila mi je A’iša da joj napišem mushaf i rekla: “Kada dođeš do ovog ajeta “Hafizu alessalewati wessalatil wusta” zovni me”. Kada sam došao do njega zovnuo sam je pa mi je izdiktirala: “Hafizu alessalewati wessalatil asri we kumu lillahi kanitin”, reče: “Zatim je rekla A’iša: “Čula sam ga od Allahovog Poslanika”.

عن البراء بن عازب قال: نزلت هذه الآية: "حافظوا على الصلوات وصلاة العصر" فقرأناها ما شاء الله، ثم نسخها الله فنزلت: "حافظوا على الصلوات والصلاة الوسطى" فقال رجل: هي إذا صلاة العصر؟ قال البراء: قد أخبرتك كيف نزلت وكيف نسخها الله تعالى، والله أعلم.
(18 Bilježi Muslim u svom Sahihu predanje od Bera'a ibn Aziba da je rekao: „Objavljen je ovaj ajet „hafizu alessalewati wessalatil asri“ (Čuvajte namaze i ikindiju namaz), pa smo ga učili tako koliko je Allah htio, zatim ga je Allah derogirao, pa je objavljeno „Hafizu alessalewati wessalatil wusta“ (Čuvajte namaza i srednji namaz). Zatim je rekao neki čovjek: „On je dakle ikindija namaz“? Reče Bera': Obavjestio sam te kako je bio objavljen i kako ga je Allah derogirao, a Allah najbolje zna“. (Muslim)

Također je preneseno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi we sellem, da je rekao: „Srednji namaz je ikindija namaz“.

- عن عثمان أنه قرأ: {إلا من اغترف غرفة} بضم الغين.
(19 Prenosi se od Usmana da je učio: “illa men-igterefe gurfeten” sa Dammom na Gajnu. (Se’id ibn Mensur)

Od imama kiraeta ovako su učili Ebu Dža’fer, Nafi’, Ibn Kesir i Ebu Amr, dok su ostali učili “garfeten” sa Fethom na Gajnu.

زيد بن ثابت رضى الله تعالى عنه أن رسول الله صلى الله عليه وسلم قرأ كيف ننشزها بالزاي
(20 Prenosi se od Zejda ibn Sabita da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, učio: „kejfe nunšizuha“ sa Zaom. (Hakim)

عن أبي العالية أن أبي بن كعب كان يقرأ: {وانظر إلى العظام كيف ننشرها}.(مسدد) وهو صحيح.
(21 Prenosi se od Ebu Alije da je Ubejj ibn Ka’b učio: “wenzur ilel-‘izami kejfe nunširuha”.
Od imama kiraeta tako su učili Ebu Dža’fer, Nafi’, Ibn Kesir, Ebu Amr i Ja’kub, dok su ostali učili “nunšizuha”.

عن عبد الله بن عباس رضى الله تعالى عنهما أنه كان يقرأها بربوة بكسر الراء قال والربوة النشز من الأرض
(22 Prenosi se od Ibn Abbasa da je on učio: „bi ribwetin“ i rekao je: „Er-ribwetu“ je uzvisina na zemlji“. (Hakim)

Od imama kiraeta nije preneseno da su ovako učili. Neki su učili „rubwetin“ a neki „rebwetin“.

- عن عكرمة قال: كان عمر بن الخطاب يقرأها: {ولا يضارر كاتب ولا شهيد}.
( عب ص وعبد بن حميد وابن جرير وابن المنذر وابن أبي داود في جزء من حديثه )

(23 Prenosi se od Ikrime da je rekao: “Umer bi učio “we la judarar katibun we la šehid.(Abdurrezzak, Se’id ibn Mensur, Ibn Džerir, Ibn el-Munzir i Ibn Ebi Dawud)

عن الـحسين, قال: سمعت أبـا معاذ, قال: أخبرنا عبـيد, قال: سمعت الضحاك, قال: كان ابن مسعود يقرأ: «ولا يُضارَرْ».
(24 Prenosi se od Husejna da je rekao: “Čuo sam Ebu Mu’aza da kaže: “Obavjestio nas je Ubejd rekavši: “Čuo sam Dahhaka da kaže: “Ibn Mes’ud bi učio: “we la judarar”. (Ibn Džerir)

عن ابن جريج, قال: أخبرنـي عبد الله بن كثـير عن مـجاهد, أنه كان يقرأ: «ولا يضارر كاتب ولا شهيد».
(25 Prenosi se od Ibn Džurejdza da je rekao: “Obavjestio me je Abdullah ibn Kesir (imam kiraeta) da je Mudžahid učio: “we la judarar katibun we la šehid”.

Također se od njih prenosi da su učili sa Fethom na prvom Ra a i sa Kesrom. Od poznatih imama kiraeta nije preneseno da su ovako učili.

قال نافع أقرأني خارجة بن زيد بن ثابت وقال أقرأني زيد بن ثابت وقال أقرأني رسول الله صلى الله عليه وسلم فرهن مقبوضة بغير ألف
(26 Rekao je Nafi': „Podučio me je Haridže ibn Zejd ibn Sabit, a on je rekao: „Podučio me je Zejd ibn Sabit i rekao: „Podučio me je Allahov Poslanik „Fe ruhunun makbudah“. (Hakim)

Od imama kiraeta ovako su učili Ebu Amr i Ibn Kesir, dok su ostali učili „Ferihanun makbudah“.

Friday, October 29, 2010

El-Wa'dh (Savjet, opomena)

Učenjaci su postigli idžma' (jednoglasno se složili) da Allah sa neba na zemlju nije spustio većeg da'iju ili boljeg savjetnika nego što je to svijest da je čovjek praćen . Tj., da bi čovjek trebao biti svjestan da ga njegov Gospodar gleda i da je On svjestan svega šta on krije i pokazuje.

Učenjaci su dali primjer ovog ogromnog da'ije i velikog savjetnika, primjer koji apstraktno čini vidljivim. Oni su rekli:

"Kad bismo pretpostavili da postoji kralj koji proliva krv - koji ubija mnoge ljude - vrlo moćan i žestok u svom kažnjavanju, koji ima ljude sa sabljama kod svoje glave i prostrtu kožnu prostirku, sa mačeva kaplje krv, a oko tog kralja su njegove kćeri i žene. Da li i na momenat možete pomisliti da bi iko prisutan planirao da čak pokuša da uradi nešto zabranjeno sa kraljevim ženama ili kćerkama, dok je ovaj svijestan i gleda u njega?!''

Ne! Apsolutno ne! A Allahu pripadaju najuzvišeniji primjeri!

Zaista, Allah je daleko moćniji u Svom praćenju i daleko obavješteniji od tog kralja i, bez sumnje, On je daleko žešći, strožiji i strašniji u Svom kažnjavanju. Njegove granice na Njegovoj zemlji su Njegove zabrane.

Ako bi stanovnici zemlje znali da je vladar zemlje prilikom buđenja svijestan svih njihovih postupaka za vrijeme noći, oni bi spavali u strahu, ustežući se od svakog zla i grijeha, u strahu od njega.

Allah je jasno izrazio mudrost u Svom stvaranju stvorenja, a to je - da bi ih iskušao:

لِنَبْلُوَهُمْ أَيُّهُمْ أَحْسَنُ عَمَلًا
''...koji od njih će bolje postupati.'' (El-Kehf, 7)




On, također, kaže na početku sure Hud:

وَهُوَ الَّذِي خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضَ فِي سِتَّةِ أَيَّامٍ وَكَانَ عَرْشُهُ عَلَى الْمَاءِ لِيَبْلُوَكُمْ أَيُّكُمْ أَحْسَنُ عَمَلًا
"On je u šest dana nebesa i Zemlju stvorio - a Njegov 'Arš (Prijesto) je iznad vode bio - da bi vas iskušao koji će od vas bolje postupati."( Hud, 7)

Uzvišeni Allah nije rekao: "...koji od vas će imati više djela."

On kaže u suri el-Mulk:

الَّذِي خَلَقَ الْمَوْتَ وَالْحَيَاةَ لِيَبْلُوَكُمْ أَيُّكُمْ أَحْسَنُ عَمَلًا ۚ وَهُوَ الْعَزِيزُ الْغَفُورُ
"Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati. On je Silni, Onaj koji prašta." (El-Mulk, 2)

Tako ova dva ajeta jasno izražavaju namjeru iz Njegovih riječi:

وَمَا خَلَقْتُ الْجِنَّ وَالْإِنْسَ إِلَّا لِيَعْبُدُونِ
"A nisam stvorio džinne ni ljude (ni zbog čeg drugog), osim da mi 'ibadet čine." (Edh-Dharijat, 56)

...jer je mudrost u stvaranju stvorenja - ovaj test koji je spomenut.

Džibril je želio da prenese čovječanstvu put do uspjeha, pa je rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi we sellem: "Obavijesti me šta je ihsan."

To jest, ona stvar zbog koje su stvorena stvorenja - da bi bila kušana. Pa je on (Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem) objasnio da je put ihsana upravo onaj prethodno spomenuti veliki savjetnik i propovjednik.

On je odgovorio: "(Ihsan) je) da obožavaš Allaha kao da Ga vidis. Pa ako ti Njega ne vidiš - (znaj da) On tebe zaista vidi."

Tako nema stranice Qur'ana koju okrenete, a da u njoj ne nađete ovog velikog savjetnika:

وَلَقَدْ خَلَقْنَا الْإِنْسَانَ وَنَعْلَمُ مَا تُوَسْوِسُ بِهِ نَفْسُهُ ۖ وَنَحْنُ أَقْرَبُ إِلَيْهِ مِنْ حَبْلِ الْوَرِيدِ إِذْ يَتَلَقَّى الْمُتَلَقِّيَانِ عَنِ الْيَمِينِ وَعَنِ الشِّمَالِ قَعِيدٌ
''Mi stvaramo čovjeka i znamo šta mu sve duša njegova šapuće, jer Mi smo njemu bliži od vratne žile kucavice. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne, a drugi s lijeve strane, on ne izusti ni jednu riječ, a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije.'' (Qaaf,16)

فَلَنَقُصَّنَّ عَلَيْهِمْ بِعِلْمٍ ۖ وَمَا كُنَّا غَائِبِينَ
''I izložićemo im, pouzdano, sve što o njima znamo, jer Mi nismo odsutni bili.'' (Al-A'raf,7)


وَمَا تَكُونُ فِي شَأْنٍ وَمَا تَتْلُو مِنْهُ مِنْ قُرْآنٍ وَلَا تَعْمَلُونَ مِنْ عَمَلٍ إِلَّا كُنَّا عَلَيْكُمْ شُهُودًا إِذْ تُفِيضُونَ فِيهِ ۚ وَمَا يَعْزُبُ عَنْ رَبِّكَ مِنْ مِثْقَالِ ذَرَّةٍ فِي الْأَرْضِ وَلَا فِي السَّمَاءِ وَلَا أَصْغَرَ مِنْ ذَٰلِكَ وَلَا أَكْبَرَ إِلَّا فِي كِتَابٍ مُبِينٍ
"Šta god ti važno činio, šta god iz Qur'ana kazivao i kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god to radite. Gospodaru tvome ništa nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko trun jedan. I ne postoji ništa, ni manje ni veće od toga, što nije u Knjizi jasnoj." (Yunus,61)

أَلَا إِنَّهُمْ يَثْنُونَ صُدُورَهُمْ لِيَسْتَخْفُوا مِنْهُ ۚ أَلَا حِينَ يَسْتَغْشُونَ ثِيَابَهُمْ يَعْلَمُ مَا يُسِرُّونَ وَمَا يُعْلِنُونَ ۚ إِنَّهُ عَلِيمٌ بِذَاتِ الصُّدُورِ
"Eto, oni grudi svoje okreću sa željom da se od Njega sakriju. A i kad se u ruho svoje umotavaju, On zna ono što skrivaju i ono što pokazuju. On, uistinu, zna šta je u prsima." (Hud, 5)

Muhammed el-Emin eš-Šenqiti

Wednesday, October 27, 2010

O vrijednosti iščitavanja knjiga i pohvalnosti brige o bilježnicama

Upitan je Ebu Abdillah Muhammed b. Ismail el-Buhari: "Šta je to el-belazir?" Odgovorio je: "Neprestano iščitavanje knjiga."

Ahmed b. Ebi Imran je rekao: "Bio sam kod Ebu Ejjuba Ahmeda b. Muhammeda b. Šudža'a koji se jedno vrijeme osamio u svojoj kući, pa je poslao jednog od svojih sluga do Ebu Abdullaha el-E'arabija, autora djela El-Garib', da ga pita o njegovu dolasku njemu. Sluga se vratio i rekao: 'Pitao sam ga o dolasku, pa mi je odgovorio: - U posjeti su mi Arabljani. Kada izmirim njihove potrebe, doći ću.' Dječak je rekao: 'A nisam vidio nikoga kod njega, osim što sam vidio ispred njega knjige, čas pogleda u ovu, čas u onu.' Zatim, nije dugo potrajalo a on je došao. Ebu Ejjub mu je rekao: 'O Ebu Abdillah! Neka je slavljen Allah Veličanstveni! Udaljio si se od nas i zabranio nam druženje sa sobom. Sluga mi je rekao da nije kod tebe vidio nikoga, a ti si rekao: - Kod mene su ljudi Arabljani, pa kada izmirim njihove potrebe, doći ću.' Ibnul-E'arabi je rekao:

'Mi imamo sabesjednike čijeg se govora ne zasićujemo..."'

Rečeno je Ibnul-Abbasu Ahmedu b. Jahjau Sa'lebu: "Mnogo si se izolovao od ljudi. Kada bi barem malo, jedan dio vremena, napustio kuću i susreo se s ljudima, oni bi se okoristili tobom, a i Allah bi tebe okoristio njima." Malo je zašutio, a zatim izrecitovao:

"Ako bismo se družili s kraljevima nemarni bi bili prema nama i oholosti svojom bi omalovažili pravo sabesjednika..."


Muhammed b. Bišr rekao je u stihu:

"...Nisu umrli ljudi koji nam ostave iza sebe odgoj,
znanje i vjeru, nisu odsutni niti su otišli."

El-Džahiz je spomenuo ove stihove na drugi način s dodatkom nekoliko stihova.

Od onoga što se pamti od davnina jesu i riječi:

"Lijep li je sagovornik i drug knjiga,
osamiš se s njom, a ako je budu posjedovali i drugi
neće otkriti tajnu niti se uzoholiti,
a od nje će postići se korist i ispravno'.'

Ahmed b. Muhammed b. Ahmed, Allah mu se smilovao, mi je spjevao:

"Najljepše što može tražiti mladić nakon bogobojaznosti
jeste znanje čije ga traženje uljepšava.

Svakom tragaocu pripada slast u kojoj uživa, a najslađa slast učenjaka jesu njegove knjige'.

Tražio je od mene da mu dopunim ove stihove pa sam to i učinio u njegovom prisustvu:

"Knjiga odagnava brige svoga čitača i onome koji je čita pojašnjava mu svoju vrijednost.

Prelijep li je to drug kada se osamiš s njim,
ne strahuješ od neprijatnosti niti zabune kada si s njim'.

Jedan od učenjaka Basre je rekao:

"Znanje je najbolji drug
osamljujem se s njim u svojoj samoći.

Kada imam brige, ono mi ih odagnava,
a kada se osamim, u njemu uživam'.

Muhammed b. Harun ed-Dimiški mi je spjevao od sebe, a i od drugoga

"...Šamar učenjaka u obraz mi je draži od pijenja pitka pića'.

Ebu Amr b. el-Ala je rekao: "Nikada nisam ušao kod nekog čovjeka, niti sam prošao pored njegovih vrata pa ga vidio kako gleda u bilježnicu, a drugi pored njega besposlen sjedi, a da nisam za prvog smatrao da je pametniji i razumniji od drugog."

Abdullah b. Abdul-Aziz b. Omer b. Abdul-Aziz nije sjedio s ljudima, već je odlazio do mezarja i nije se, gotovo nikada, mogao vidjeti osim sa bilježnicom u ruci, pa je jednom upitan o tome, nakon čega je odgovorio: "Nikada nisam vidio boljeg savjetnika od mezara, niti prijatnijeg druga od bilježnice i sigurnijeg od samoće."

Prenosi se od El-Hasana el-Lu'lu'ija - ako je vjerodostojno - da je rekao: "Nada mnom je prošlo četrdeset godina u kojima nisam stao niti zaspao a da knjiga nije bila na mojim prsima."

Spjevano je Abdul-Meliku b. Idrisu el-Veziru el-Džeriru u dugoj kasidi:

"Znaj da je znanje najvisočiji stepen, najbolja zarada i najljepša hvala..'.'

Islamski učenjaci i književnici sakupili su mnoge tekstove i stihove po ovom pitanju, a ja sam smatram da je sažetak svega toga bolji od duljenja. Uspjeh biva samo sa Allahom! On mi je dovoljan i divan li je zaštitnik!

Ibn Abdul-Berr

Monday, October 25, 2010

Zaista je razilaženje zlo

فَتَقَطَّعُوا أَمْرَهُمْ بَيْنَهُمْ زُبُرًا ۖ كُلُّ حِزْبٍ بِمَا لَدَيْهِمْ فَرِحُونَ
A oni su se u pitanjima vjere svoje podijelili na skupine, svaka stranka radosna onim što ispovijeda.(Al-Mu'minun,53)

Prenosi se od Ibn Mes'uda,radijallahu anhu da je rekao:“ Zaista je razilaženje zlo“.

'Neko bi mogao reći: Kako to da Ibn Mes'ud kaže da je razilaženje zlo a Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: "Razilaženje moga ummeta je milost."? Odgovor na ovo pitanje jeste da ovaj hadis ne postoji ni u jednom izvoru. Muhadisi su uložili trud kako bi bar pronašli sened ovog hadisa, ali bezuspješno. Munavi prenosi od Subkija da je rekao: „Ovaj hadis nije poznat kod muhadisa. Nisam mu pronašao ni tačan ni slab niti izmišljen sened. Ovo je potvrdio Zekerija Ensari u opaskama na tefsir Bejdavija, 2/92. Zatim značenje ovog hadisa je neispravno i kontradiktorno načelima islama“.

Rekao je Ibn Hazm u Ahkam fi usuli ahkam, 5/64, nakon što je skrenuo pažnju da ovo uopšte nije hadis on kaže: „Ovo je najlošiji govor koji se mogao izreći. Ako je razilaženje milost iz toga proizilazi da je sloga mržnja i zlo“. Na drugom mjestu on je dodao: „Ovo je netačno i lažno. Od negativnih posljedica ovog hadisa je i to što mnogi muslimani podržavaju razilaženje unutar četiri mezheba, pa tako i ne pokušavaju da se vrate dokazima Kur'ana i vjerodostojnog sunneta, a to su im naredili njihovi imami. Otuda mnogi od običnog svijeta misle kako su mezhebi sami po sebi različiti šerijati“.


Ovo je naglasio Menavi u Fejdu el-kadir, 1/209. On kaže: „Pozivaju sa na ovu predaju iako znaju da se kod razilaženja mora vratiti na dokaze kako bi se došlo do istine a odbacilo slabije mišljenje. Oslanjajući se na ovu predaju oni Šerijatu pripisuju kontradiktornosti a on je čist od toga. Uzvišeni kaže: "A zašto oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti," Ajet jasno naglašava da razilaženje nije od Allaha, pa kako onda da razilaženje bude sastavni dio Šerijata i na stepenu milosti ?!“.

Otuda se nameće pitanje: Ako se zna da su se ashabi i najbolji ljudi ponekad razilazili, da li se i na njih odnosi ovaj ukor? Na ovo pitanje je odgovorio Ibn Hazm u pomenutom izvoru, 5/67-68: „Nikako, to se ne odnosi na njih jer je svako od njih slijedio Allahov put i od istine je dokučio shodno njegovoj spoznaji i znanju. Onaj ko je pogriješio od njih ima jednu nagradu jer je imao lijep nijet s kojim je želio postići dobro. Nisu griješni jer to nisu učinili namjerno niti su bili neodgovorni u traženju znanja i dokaza. A onaj ko je pogodio ima dvije nagrade. Ovo se odnosi na svakog muslimana do Sudnjeg dana kada je u pitanju nešto od vjere što nije doprlo do njega. Ukor i Allahovu prijetnju zaslužuje onaj ko se ne uhvati za Allahovo uže, a to je Njegova knjiga i govor Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, nakon što dopru do njega. Slijepo slijedi nekoga od ljudi namjerno podržavajući razilaženje i tako poziva u džahilijetsku pristrasnost. Cilj mu je da stvori raskol, ustrajan u svome pozivu odbacuja Kur'an i sunnet. Ako se Kur'an poklopi sa njegovim pozivom on to i prihvati, a ako ne vrati se svome džahilijetu ostavljajući Kuran i sunnet. Oni koji se na ovim osnovama raziđu oni zaslužuju spomenuti prijekor“.(Kraj citata)

Rekao je Uzvišeni:
فَإِنْ تَنَازَعْتُمْ فِي شَيْءٍ فَرُدُّوهُ إِلَى اللَّهِ وَالرَّسُولِ إِنْ كُنْتُمْ تُؤْمِنُونَ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ ۚ ذَٰلِكَ خَيْرٌ وَأَحْسَنُ تَأْوِيلًا
„A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i drugi svijet! To je bolje i posljedice su ljepše!“ (An-Nisa',59)

O komentaru ovoga ajeta možete više pročitati ovdje.

Saturday, October 23, 2010

...يا عابدَ الحرمين – O pobožnjače dvaju harema...


Moja omiljena ilahija.(the story behind)


mp3 - Download

Hafiz ibn Kesir u svom tefsiru kod riječi Uzvišenog:
„يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اصْبِرُوا وَصَابِرُوا وَرَابِطُوا وَاتَّقُوا اللَّهَ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ“
O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite!(Ali Imran,200) kaže: „Prenosi hafiz Ibn Asakir u biografiji Abdullaha ibn Mubareka da je Muhamed ibn Ibrahim ibn ebi Sekine rekao:“Dok smo bili u području Tartusa (Bizantija), Abdullah ibn Mubarek mi je izrecitovao ove stihove dok sam ga ispraćao u borbu i po meni ih poslao Fudajl ibn Ijadu, godine 170-te“:

يا عابدَ الحرمين لو أبصرتْـَنا ... لعلمتَ أنَّكَ في العبـادةِ تلعبُ
مَنْ كانَ يخضبُ خدَّه بدموعِه ... فنحورنُـا بدمـائِنا تَتَخْضَبُ
أوكان يتعبُ خيله في بـاطل ... فخيـولنا يوم الصبيحة تتعبُ
ريحُ العبيرٍ لكم ونحنُ عبـيرُنا ... رَهَجُ السنابكِ والغبارُ الأطيبُ
ولقد أتـانا مـن مقالِ نبيِنا ... قولٌ صحيحٌ صادقٌ لا يَكذبُ
لا يستوي غبـارُ أهلِ الله في ... أنفِ أمرئٍ ودخانُ نارٍ تَلهبُ
هذا كتابُ الله ينـطقُ بيننا ... ليسَ الشهيدُ بميـتٍ لا يكذبُ


"O pobožnjače dvaju Harema, da nas vidiš, znao bi da se ti u svom ibadetu zabavljaš.
Ko svoj obraz suzama boji, ta grla se naša krvlju našom boje.
Il ko svoga konja ispravno umara,ta, naši se konji na dan tamnocrveni umaraju.
Vaš je miris šafrana, a naš fijuk pernate strijele, što do usijanja dovodi vrh kopita i prašinu lijepu.
Stigle su nam riječi našeg Vjerovjesnika,riječi ispravne i iskrene...ne lažu.
Nije jednaka prašina Allahovih robova u nosu čovjeka, i dim vatre...ne laže.
Knjiga Allahova među nama govori: šehid nije mrtav... ne laže."


قال : فلقيت الفضيل بن عياض بكتابه في المسجد الحرام ، فلما قرأه ذرفت
عيناه ، وقال : صدق أبو عبد الرحمن ونصحني ، ثم قال : أنت ممن يكتب الحديث ؟ ، قال : قلت : نعم ، قال : فاكتب هذا الحديث كراء حملك كتاب أبي عبد الرحمن إلينا


Prenosilac nastavi: "Sretoh El-Fudajla ibn Ijada, noseći njegovo pismo, u Mesdžidul-haramu. Kada ga pročita, oči mu zasuziše i reče: 'Istinu je rekao Ebu Abdurrahman i savjet mi je dao', a zatim kaza: 'Jesi li ti jedan od onih što zapisuju hadis?' 'Jesam', odgovorih. 'Onda zapiši ovaj hadis, nagrađen bio što nam donese Ebu Abdurrahmanovo pismo.'"

، وأملى عليَّ الفضيل بن عياض قال حدثنا منصور عن أبي صالح عن أبي هريرة أن رجلا قال : يا رسول الله علمني عملا أنال به ثواب المجاهدين في سبيل الله ؟ ، فقال : (( هل تستطيع أن تصلي فلا تفتر ، وتصوم فلا تفطر ؟ )) ، فقال : يا رسول الله أنا أضعف من أن أستطيع ذلك ، فقال النبي صلى الله عليه وسلم : (( فوالذي نفسي بيده لو طوقت ذلك ما بلغت ثواب المجاهدين في سبيل الله ، أمَا علمت أن المجاهد ليستن في طوله فيكتب له بذلك الحسنات

Saopćio mi je El-Fudajl ibn Ijad: "Ispričao nam je Mensur ibnul-Mu'temer, prenoseći od Ebu Saliha da se prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu., da je neki čovjek kazao: Allahov Poslaniče, pouči me kakvom djelu s kojim ću dostići nagradu mudžahida na Allahovom putu.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu reče: 'Možeš li neprekidno klanjati i ne mrseći postiti?' Čovjek odgovori: 'Allahov Poslaniče, slab sam da bih takvo što mogao.' Zatim kaza Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Tako mi Onoga u čijoj je ruci moj život, i da možeš, ne bi dostigao mudžahida na Allahovom putu.'"

Naime, nisi znao da se mudžahidu upisuju dobra djela dok god je u vezi s borbom.
يا عابدَ الحرمين لو أبصرتْـَنا (ilahija)


يا عابدَ الحرمين لو أبصرتْـَنا ... لعلمتَ أنَّكَ في العبـادةِ تلعبُ 2

مَنْ كانَ يخضبُ خدَّه بدموعِه ... فنحورنُـا بدمـائِنا تَتَخْضَبُ

أوكان يتعبُ خيله في بـاطل ... فخيـولنا يوم الصبيحة تتعبُ 2

ريحُ العبيرٍ لكم ونحنُ عبـيرُنا ... رَهَجُ السنابكِ والغبارُ الأطيبُ 1

يا عابدَ الحرمين لو أبصرتْـَنا ... لعلمتَ أنَّكَ في العبـادةِ تلعبُ 2

مَنْ كانَ يخضبُ خدَّه بدموعِه ... فنحورنُـا بدمـائِنا تَتَخْضَبُ

ولقد أتـانا مـن مقالِ نبيِنا ... قولٌ صحيحٌ صادقٌ لا يَكذبُ 2

لا يستوي غبـارُ أهلِ الله في ... أنفِ أمرئٍ ودخانُ نارٍ تَلهبُ 1

يا عابدَ الحرمين لو أبصرتْـَنا ... لعلمتَ أنَّكَ في العبـادةِ تلعبُ 2

مَنْ كانَ يخضبُ خدَّه بدموعِه ... فنحورنُـا بدمـائِنا تَتَخْضَبُ

هذا كتابُ الله ينـطقُ بيننا ... ليسَ الشهيدُ بميـتٍ لا يكذبُ 3

يا عابدَ الحرمين لو أبصرتْـَنا ... لعلمتَ أنَّكَ في العبـادةِ تلعبُ 2

مَنْ كانَ يخضبُ خدَّه بدموعِه ... فنحورنُـا بدمـائِنا تَتَخْضَبُ

فنحورنُـا بدمـائِنا تَتَخْضَبُ 4

Friday, October 22, 2010

Mawarsoft Digital Furqan (Al-Quran) 1.0

Program sadrži učenje poznatog učača Mahmuda Halila al-Hussarija.Koristi wav format za maksimalnu kvalitetu zvuka tako da se može čuti jasan i tačan zvuk ishodišta glasa (mahredža).Posjeduje prijevod na malajskom i engleskom, mogućnost pretraživanja, označavanje (bookmark) ajeta do kog ste došli kako bi kasnije mogli nastaviti dalje...Uglavnom ,veoma korisno za učenje tedžvida i Qur'ana.

Nije potrebna instalacija već samo downloadovati 1 i 2 dio a zatim otpakovati iz rar arhive pomoću winrara,winZille ili nekog drugog programa.Nakon toga u folderu „Mawarsoft Digital Furqan (Al-Quran)“ kliknuti na DigitalFurqan, eventualno napraviti shortcut odn. kraticu na desktop.
Microsoft windows 95/98/XP/2000/vista/7
633mb


Download link : Download



Wednesday, October 20, 2010

Buharijeva zbirka (audio,arabic,mp3)

Ovo je dodatak na Buharijevu zbirku hadisa koja je prethodno postavljena za download.Radi se o 7563 mp3 datoteka na kojima se nalazi audio zapis svakog hadisa iz Buharijine zbirke na arapskom.Broj svakog hadisa u knjizi odgovara broju mp3 datoteke.Radi lakše preglednosti i downloada podijelio sam ih isto na 8 dijelova odn. foldera kao knjige u pdf-u.Uglavnom, veoma je korisno ukoliko želite naučiti neki hadis na arapskom ili vježbati čitanje i sl.Kliknuti na play.





Buharijeva-Zbirka-Tom-1-1-Dio (Audio,1-875) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-1-2-Dio (Audio,876-1772) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-2-1.Dio (Audio,1773-2737) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-2-2-Dio (Audio,2738-3648) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-3-1-Dio (Audio,3649-4473) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-3-2-Dio (Audio,4474-5350) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-4-1-Dio (Audio,5351-6411) - Rapidshare
Buharijeva-Zbirka-Tom-4-2-Dio (Audio,6412-7563) – Rapidshare

Rapidshare linkovi – kliknuti na slow download, sačekati dok odbroji do 0 i kliknuti na download now.

Monday, October 18, 2010

Nevjernička dominacija nad muslimanima i problem muslimanske slabosti

Ovo je zbunilo ashabe Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, dok je on bio prisutan među njima, a sam Uzvišeni Allah je, u Svojoj Knjizi, u pogledu toga uputio nebeski savjet koji uklanja ovu zabunu. To je bilo onda kada je muslimane zadesilo ono što ih je zadesilo na dan Uhuda, pa su oni bili uznemireni time (što ih je zadesilo). Oni su rekli: ''Kako mogu i kako su mušrici trijumfovali nad nama i nadjačali nas, dok smo mi na Istini, a oni na batilu (laži)?!" Pa im je Allah odgovorio u pogledu tih riječi:

أَوَلَمَّا أَصَابَتْكُمْ مُصِيبَةٌ قَدْ أَصَبْتُمْ مِثْلَيْهَا قُلْتُمْ أَنَّىٰ هَٰذَا ۖ قُلْ هُوَ مِنْ عِنْدِ أَنْفُسِكُمْ
''Zar, kad vas je snašla nevolja koju ste vi njima dvostruko nanijeli, možete reći: "Otkud sad ovo?!" Reci: "To je od vas samih!" " (Alu 'Imran, 165)

Svoje riječi: ''Reci (o Muhammede): 'To je od vas samih'.'' On razjašnjava u ajetu:

وَلَقَدْ صَدَقَكُمُ اللَّهُ وَعْدَهُ إِذْ تَحُسُّونَهُمْ بِإِذْنِهِ ۖ حَتَّىٰ إِذَا فَشِلْتُمْ وَتَنَازَعْتُمْ فِي الْأَمْرِ وَعَصَيْتُمْ مِنْ بَعْدِ مَا أَرَاكُمْ مَا تُحِبُّونَ ۚ مِنْكُمْ مَنْ يُرِيدُ الدُّنْيَا وَمِنْكُمْ مَنْ يُرِيدُ الْآخِرَةَ ۚ ثُمَّ صَرَفَكُمْ عَنْهُمْ لِيَبْتَلِيَكُمْ
"Allah je ispunio obećanje Svoje kada ste neprijatelje, voljom Njegovom, nemilice ubijali. Ali, kada ste duhom klonuli i o svom položaju se raspravljati počeli, kada niste poslušali, a On vam je već bio ukazao na ono što vam je drago - jedni od vas su željeli dunjaluk, a drugi ahiret - onda je On, da bi vas iskušao, dao da uzmaknete ispred njih.'' (Alu 'Imran, 152)


Ovako, On u ovom nebeskom savjetu (ovim ajetima) razjašnjava da je razlog za nevjerničku dominaciju nad njima (vjernicima) zbog njih samih i da je to zaista zbog njihove slabosti i rasprave, uz nepokornost Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi we sellem, koju su neki od njih ispoljili, zajedno sa njihovom željom za ovosvjetskim dobitima. To je bilo kada su strijelci - koji su bili u podnožju planine, sprječavajući kafire od napada na muslimane s leđa, namjeravali da sakupe ganimu (ratni plijen),pri povlačenju nevjernika za vrijeme početka (bitke), tako da su zanemarili naređenje Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem (da ostanu na svojim položajima bez obzira šta se desilo), želeći da steknu nešto od materijalnih dobara.

Problem muslimanske slabosti i njihovog pomanjakanja u broju i spremnosti u odnosu na nevjernike

Zaista, Uzvišeni Allah je u Svojoj Knjizi razjasnio lijek za ovo. On je objasnio da, kada On zna za iskrenost i srca Njegovih robova, kao što se i zahtijeva, onda je rezultat te iskrenosti njihova dominacija i pobjeda nad onima koji su jači od njih. Ovo je razlog zašto je Allah - kada je znao za iskrenost onih koji su dali prisegu ridwan, kao što je i potrebno - pohvalio njihovu iskrenost Svojim riječima:

لَقَدْ رَضِيَ اللَّهُ عَنِ الْمُؤْمِنِينَ إِذْ يُبَايِعُونَكَ تَحْتَ الشَّجَرَةِ فَعَلِمَ مَا فِي قُلُوبِهِمْ
"Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli. On je znao šta je u srcima njihovim.'' (El-Feth, 18)

On je pojasnio da će, kao rezultat te iskrenosti, On učiniti da budu u stanju za ono što oni nisu u mogućnosti postići. On kaže:

وَأُخْرَىٰ لَمْ تَقْدِرُوا عَلَيْهَا قَدْ أَحَاطَ اللَّهُ بِهَا ۚ وَكَانَ اللَّهُ عَلَىٰ كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرًا
''...i drugi, koji niste bili u stanju uzeti - Allah vam ga je dao, jer Allah sve može.'' (El-Feth, 21)

On je jasno rekao da oni nisu u stanju za to (pobjedu i plijen). Međutim, On je definitivno Onaj Koji svime upravlja, koji njih čini kadrim, čineći to (prisegu) pobjedom zbog Njegovog znanja onoga što je u njihovim srcima.

To je razlog zašto je, kada su nevjernici nametnuli onu ogromnu vojnu opsadu muslimana za vrijeme bitke el-Ahzab (el-Hendek), kao što je spomenuto u Njegovim riječima:

إِذْ جَاءُوكُمْ مِنْ فَوْقِكُمْ وَمِنْ أَسْفَلَ مِنْكُمْ وَإِذْ زَاغَتِ الْأَبْصَارُ وَبَلَغَتِ الْقُلُوبُ الْحَنَاجِرَ وَتَظُنُّونَ بِاللَّهِ الظُّنُونَا هُنَالِكَ ابْتُلِيَ الْمُؤْمِنُونَ وَزُلْزِلُوا زِلْزَالًا شَدِيدًا
''Kad su vam došli i odozgo i odozdo, pogledi se ukočili, a duša došla do grkljana, i kad ste o Allahu svašta pomišljali, tada su vjernici bili u iskušenje stavljeni i da ne mogu biti gore uznemireni..." (El-Ahzab, 10,11)

...lijek za ovu slabost i odgovor na vojnu opsadu bio je u tome da se muslimani okrenu Uzvišenom Allahu iskrenošću, imajući jaku vjeru u Njega. Allah kaže:

وَلَمَّا رَأَى الْمُؤْمِنُونَ الْأَحْزَابَ قَالُوا هَٰذَا مَا وَعَدَنَا اللَّهُ وَرَسُولُهُ وَصَدَقَ اللَّهُ وَرَسُولُهُ ۚ وَمَا زَادَهُمْ إِلَّا إِيمَانًا وَتَسْلِيمًا
"A Kad su vjernici saveznike ugledali, rekli su: "Ovo je ono što su nam Allah i poslanik Njegov obećali, i Allah i Njegov Poslanik su istinu govorili!" - i to im je samo povećalo vjerovanje i predanost. (El-Ahzab, 22)

Rezultat ove iskrenosti se vidi u riječima Uzvišenog Allaha:

وَرَدَّ اللَّهُ الَّذِينَ كَفَرُوا بِغَيْظِهِمْ لَمْ يَنَالُوا خَيْرًا ۚ وَكَفَى اللَّهُ الْمُؤْمِنِينَ الْقِتَالَ ۚ وَكَانَ اللَّهُ قَوِيًّا عَزِيزًاوَأَنْزَلَ الَّذِينَ ظَاهَرُوهُمْ مِنْ أَهْلِ الْكِتَابِ مِنْ صَيَاصِيهِمْ وَقَذَفَ فِي قُلُوبِهِمُ الرُّعْبَ فَرِيقًا تَقْتُلُونَ وَتَأْسِرُونَ فَرِيقًاوَأَوْرَثَكُمْ أَرْضَهُمْ وَدِيَارَهُمْ وَأَمْوَالَهُمْ وَأَرْضًا لَمْ تَطَئُوهَا ۚ وَكَانَ اللَّهُ عَلَىٰ كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرًا
''Allah je nevjernike pune srdžbe odbio, - nisu nimalo uspjeli - i vjernike je Allah borbe poštedio, - Allah je, uistinu, moćan i silan - a sljedbenike Knjige, koji su ih pomagali, iz utvrda njihovih je izveo, i strah u srca njihova ulio, pa ste jedne pobili, a druge kao sužnje uzeli, i dao vam je da naslijedite Zemlje njihove i domove njihove i bogatstva njihova, i Zemlju kojom prije niste hodali; Allah sve može.'' (El-Ahzab, 25-27)

Uzvišeni Allah ih je pomogao melecima i vjetrom, iako oni toga nisu bili svjesni. Kao što je Allah rekao:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اذْكُرُوا نِعْمَةَ اللَّهِ عَلَيْكُمْ إِذْ جَاءَتْكُمْ جُنُودٌ فَأَرْسَلْنَا عَلَيْهِمْ رِيحًا وَجُنُودًا لَمْ تَرَوْهَا ۚ وَكَانَ اللَّهُ بِمَا تَعْمَلُونَ بَصِيرًا
''O vjernici, sjetite se Allahove milosti prema vama kada su do vas vojske došle, pa smo mi protiv njih vjetar poslali, a i vojske koje vi niste vidjeli.'' (El-Ahzab, 9)

Ovdje postoji dokaz istinitosti islama, tj. u tome da mala slaba grupa koja se pridržava islama može nadjačati ogromnu jaku nevjerničku grupu. Allah kaže:

كَمْ مِنْ فِئَةٍ قَلِيلَةٍ غَلَبَتْ فِئَةً كَثِيرَةً بِإِذْنِ اللَّهِ ۗ وَاللَّهُ مَعَ الصَّابِرِينَ
"Koliko su puta malobrojne skupine, Allahovom voljom, nadvladale mnogobrojne skupine? A Allah je sa strpljivima." (El-Beqare,249)

Zbog toga što dan Bedra ukazuje na istinitost vjere islama, Uzvišeni Allah je taj dan nazvao ajetom (čudom), Bejjine (dokazom) i Furqan (razlikovanjem, razdvajanjem). On kaže:

قَدْ كَانَ لَكُمْ آيَةٌ فِي فِئَتَيْنِ الْتَقَتَا ۖ فِئَةٌ تُقَاتِلُ فِي سَبِيلِ اللَّهِ وَأُخْرَىٰ كَافِرَةٌ
"Imate pouku u dvijema sukobljenim vojskama: jednoj koja se borila na Allahovu putu, i drugoj, nevjerničkoj..." (Alu-Imran,13)

إِنْ كُنْتُمْ آمَنْتُمْ بِاللَّهِ وَمَا أَنْزَلْنَا عَلَىٰ عَبْدِنَا يَوْمَ الْفُرْقَانِ
"...ako vjerujete u Allaha i u ono što smo objavili našem robu na Dan Furqana (razlikovanja, razdvajanja)." (El-Enfal,42)

...a to je bilo na dan Bedra. On također kaže:

لِيَهْلِكَ مَنْ هَلَكَ عَنْ بَيِّنَةٍ
"...da onaj koji je uništen bude uništen poslije Bejjine (očiglednog dokaza)..." (El-Enfal,43)

...a to je bilo na dan Bedra, kao što su neki (od učenjaka) potvrdili.

Bez sumnje, mala slaba grupa vjernika koja pobjeđuje ogromnu moćnu grupu nevjernika je pokazatelj da su oni na Istini i da je zaista Uzvišeni Allah Onaj koji ih je pomogao, baš kao što je On rekao o bici na Bedru:

وَلَقَدْ نَصَرَكُمُ اللَّهُ بِبَدْرٍ وَأَنْتُمْ أَذِلَّةٌ
''Allah vas je pomogao i na Bedru, kada ste bili malobrojni." (Alu 'Imran, 123)

Također, On je rekao:

إِذْ يُوحِي رَبُّكَ إِلَى الْمَلَائِكَةِ أَنِّي مَعَكُمْ فَثَبِّتُوا الَّذِينَ آمَنُوا ۚ سَأُلْقِي فِي قُلُوبِ الَّذِينَ كَفَرُوا الرُّعْبَ فَاضْرِبُوا فَوْقَ الْأَعْنَاقِ وَاضْرِبُوا مِنْهُمْ كُلَّ بَنَانٍ
''Kada je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: "Ja sam s vama, Pa učvrstite one koji vjeruju! U srca nevjernika Ja ću strah uliti..." (El-Enfál, 12)

Vjernici su oni kojima je Uzvišeni Allah obećao pobjedu. Uzvišeni Allah je također definisao njihove karakteristike, njima ih odvajajući od ostalih. On je rekao:

وَلَيَنْصُرَنَّ اللَّهُ مَنْ يَنْصُرُهُ ۗ إِنَّ اللَّهَ لَقَوِيٌّ عَزِيزٌ
''A Allah će sigurno pomoći onoga ko Ga (tj. Njegovu vjeru) pomogne. Zaista je Allah Snažan i Silan.'' (El-Hadždž, 40)

On ih je razdvojio od ostalih preko njihovih osobina, riječima:

الَّذِينَ إِنْ مَكَّنَّاهُمْ فِي الْأَرْضِ أَقَامُوا الصَّلَاةَ وَآتَوُا الزَّكَاةَ وَأَمَرُوا بِالْمَعْرُوفِ وَنَهَوْا عَنِ الْمُنْكَرِ ۗ وَلِلَّهِ عَاقِبَةُ الْأُمُورِ
"One koji će, ako im damo vlast na Zemlji, namaz obavljati i zekat davati i koji će tražiti da se čine dobra djela, a odvraćati od nevaljalih - a Allahu se na kraju sve vraća." (El-Hadždž, 41)

Ovaj lijek na koji smo predhodno ukazali je zaista rješenje i odgovor za vojnu blokadu (opsadu). Uzvišeni Allah je u suri el-Munafiqun ukazao da je to lijek za ekonomsku blokadu. On kaže:

هُمُ الَّذِينَ يَقُولُونَ لَا تُنْفِقُوا عَلَىٰ مَنْ عِنْدَ رَسُولِ اللَّهِ حَتَّىٰ يَنْفَضُّوا
"Oni govore: "Ne udjeljujte ništa onima koji su uz Allahova Poslanika, da bi ga napustili!"." (El-Munafiqun,7)

Munafici su željeli da nametnu ekonomsku blokadu nad muslimanima, a Uzvišeni Allah je ukazao da je lijek za to - jaka vjera u Njega i iskreno okretanje Njemu. On je rekao:

وَلِلَّهِ خَزَائِنُ السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضِ وَلَٰكِنَّ الْمُنَافِقِينَ لَا يَفْقَهُونَ
"A riznice nebesa i Zemlje su Allahovi, ali licemjeri ne razumiju." (El-Munafiqun,7)

Ovo je zato što Onaj u Čijim su rukama riznice nebesa i Zemlje ne ostavlja na cjedilu onoga koji traži utočišta kod Njega i pokorava Mu se:

وَمَنْ يَتَّقِ اللَّهَ يَجْعَلْ لَهُ مَخْرَجًاوَيَرْزُقْهُ مِنْ حَيْثُ لَا يَحْتَسِبُ ۚ وَمَنْ يَتَوَكَّلْ عَلَى اللَّهِ فَهُوَ حَسْبُهُ
"A Allah će onome ko Ga se boji izlaza naći i opskrbiće ga odakle se i ne nada. A onome ko se na Allaha osloni - On mu je dovoljan." (Et-Talaq,2-3)

Također, On je to dalje ukazao Svojim riječima:

وَإِنْ خِفْتُمْ عَيْلَةً فَسَوْفَ يُغْنِيكُمُ اللَّهُ مِنْ فَضْلِهِ إِنْ شَاءَ
''A ako se bojite oskudice, pa Allah će vas, ako hoće, iz obilja svoga imućnim učiniti.'' (Et-Tewbe, 28)

Muhammed el-Emin eš-Šenqiti

Saturday, October 16, 2010

Strpljenje u poteškoćama i izazovima strasti

Strpljenje predstavlja odvraćanje duše od nemira i srdžbe, čuvanje od poroka, čuvanje jezika od tužakanja, te postojanost u izvršavanju propisa Kur’ana i sunneta. Islam je postavio potpun metod kojim se musliman suočava sa ovosvjetskim životom prepunim nedaća i poteškoća. Stoga su u Kur’anu došle mnogobrojne preporuke koje pozivaju vjernika da se naoruža strpljenjem pojašnjavjući njegovu važnost i uticaj. Uzvišeni kaže:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اصْبِرُوا وَصَابِرُوا وَرَابِطُوا وَاتَّقُوا اللَّهَ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ
“O vjernici budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite!” (Ali Imran, ajet 200)

El-Hasan el-Basri kaže: “Naređeno im je da budu strpljivi u vjeri kojom je Allah zadovoljan, a ona je islam. Tako je neće ostaviti ni u radosti ni u žalosti, niti u poteškoćama, niti u blagodati sve dok tako ne umru kao muslimani. Naređeno im je da budu izdržljivi prema neprijateljima, a bdijenje je čest i naizmjeničan boravak na mjestima ibadeta i čvrsta postojanost. Neki su rekli da je to čekanje namaza nakon obavljenog namaza, a neki da je to bdijenje na bojištima.”

Uzvišeni kaže:

وَجَعَلْنَا بَعْضَكُمْ لِبَعْضٍ فِتْنَةً أَتَصْبِرُونَ
“Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa izdržite!” (Suretul-Furkan, ajet 20)



tj. On iskušava zlom i dobrom, srećom i nesrećom i vjernike iskušava nevjernicima radi ispita i oprosta, ali i radi kazne što je općepoznato u historiji svih naroda.

Strpljenje je Allahova oporuka svim Njegovim poslanicima koji su željeli pobjedu, sigurnost i snagu. Uzvišeni kaže:

فَاصْبِرْ كَمَا صَبَرَ أُولُو الْعَزْمِ مِنَ الرُّسُلِ وَلَا تَسْتَعْجِلْ لَهُمْ
“Ti izdrži kao što su izdržali odlučni poslanici i ne traži da im kazna što prije dođe!” (Suretul-Ahkaf, ajet 35.)

Strpljenje je najviši stepen i zato Allah u Mudroj Knjizi kaže o strpljivima:

إِنَّ اللَّهَ مَعَ الصَّابِرِينَ
“Allah je sa onima koji su strpljivi.” (Suretul-Bekare, ajet 153.)

Allah je strpljenje radi njegove važnosti i značenja spomenuo na oko devedeset mjesta u Kur’anu.

Ibn Kesir kaže: “Strpljenje je dvojako: Strpljenje prilikom ostavljanja zabrana i griješenja i strpljenje u izvršavanju pokornosti i približavanju Allahu . Druga vrsta ima veću nagradu, jer je ona cilj. Treća vrsta je strpljenje u nedaćama i nesrećama.”

Wednesday, October 13, 2010

Sahihu-l-Buhari - Buharijeva zbirka hadisa

Djelo ,,El-Džamiu-s-Sahihu" (Zbirka vjerodostojnih hadisa), poznata kao „Buharija", Ebu Abdullaha Muhammeda b. Ismaila. b. Ibrahima b. Mugire b. Berdizbeha el-Džu'fija (u. 256. h. - 870. po Isa, a.s.) sadrži 7.397 hadisa s poimenično navedenim nizom njihovih ravija (prenosilaca) i 1.685 hadisa s djelimičnim prividnim prekidima toga niza. Dakle, ova zbirka sadrži ukupno 9.082 hadisa među kojima je 2.761 neponovljeni hadis.



Buharijev Sahih je prva zbirka sastavljena isključivo od vjerodostojnih hadisa. Buharija nije nijedan hadis zapisao u ovo djelo dok ga ne bi temeljito izučio, konsultovao sve poznate učenjake svoga vremena, a potom se okupao i klanjao dva rekata.



Ovo djelo je podijeljeno na veće dijelove ili kitabe (ar. kutub). Najpoznatija jc ona podjela po kojoj ovo djelo sadrži 97 knjiga (kutub). Prva knjiga govori o početku objave Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, druga o imanu, treća o nauci, četvrta o čistoći i tako redom. Posljednja knjiga govori o tevhidu. Sve knjige podijelio je na poglavlja, kojih po nekima ukupno ima 3730, a po drugima 3450.



Kliknite desnim klikom miša ispod na (Download), - a zatim kliknite lijevim klikom miša na ''Save Link As...'' odn. ''Save Target As...''



Buharijeva-Zbirka-Tom-1-1-Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-1-2-Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-2-1.Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-2-2-Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-3-1-Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-3-2-Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-4-1-Dio - Download alternativni link rapidshare

Buharijeva-Zbirka-Tom-4-2-Dio - Download alternativni link rapidshare

...

Monday, October 11, 2010

O vrijednosti ljubavi u ime Allaha

Allah, dželle šanuhu, kaže:
الْأَخِلَّاءُ يَوْمَئِذٍ بَعْضُهُمْ لِبَعْضٍ عَدُوٌّ إِلَّا الْمُتَّقِينَ
„Tog Dana prijatelji će jedni drugima neprijatelji biti, osim onih koji su se Allaha bojali“ (Ez-Zuhruf, 67)

وَيَوْمَ يَعَضُّ الظَّالِمُ عَلَىٰ يَدَيْهِ يَقُولُ يَا لَيْتَنِي اتَّخَذْتُ مَعَ الرَّسُولِ سَبِيلًا يَا وَيْلَتَىٰ لَيْتَنِي لَمْ أَتَّخِذْ فُلَانًا خَلِيلًا لَقَدْ أَضَلَّنِي عَنِ الذِّكْرِ بَعْدَ إِذْ جَاءَنِي ۗ وَكَانَ الشَّيْطَانُ لِلْإِنْسَانِ خَذُولًا
„Na Dan kad nevjernik prste svoje bude grizao govoreći: 'Kamo sreće da sam se uz Poslanika Pravog puta držao!Kamo sreće, teško meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo!On me je od Kur'ana odvratio nakon što mi je priopćen bio!' - a šejtan čovjeka uvijek ostavlja na cjedilu.“ (El-Furkan, 27-29)

Enes, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Kod koga se nađu tri svojstva, osjetit će slast vjerovanja: da mu Allah i Njegov Poslanik budu draži od svega, da brata muslimana voli samo u ime Allaha, i da mrzi povratak u nevjerstvo, nakon što ga je Allah iz njega izbavio, kao što ne želi biti bačen u vatru.“ Bilježe ga El-Buhari i Muslim.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem da će Allah, dželle šanuhu, na Sudnjem danu reći: „Gdje su oni što su se voljeli radi Moje veličanstvenosti? Danas ću ih skloniti u Moj hlad, kada nema drugoga hlada osim Moga!“ Bilježi ga Muslim.


Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je čovjek posjetio svoga brata u drugom selu, pa je Allah, dželle šanuhu, na njegov put postavio meleka. Kada je ovaj došao kod njega reče: Gdje ćeš? Ovaj reče: Idem svome bratu u ovom selu. On reče: A imaš li neku potrebu kod njega. Ne, reče ovaj, osim što sam ga zavolio u ime Allaha. Melek reče: Uistinu sam ja Allahov izaslanik tebi i Allah, dželle šanuhu, te je zavolio kao što si ti zavolio svog brata u ime Njega.“ Bilježi ga Muslim.

Od Muaza b. Džebela prenosi se da je rekao: Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: „Allah, dželle šanuhu, kaže: 'Moja ljubav je obavezna onima koji se vole u ime Mene, onima koji se druže u ime Mene, onima koji se posjećuju u ime Mene i onima koji jedni drugima udjeljuju u ime Mene.'“ Bilježi ga Malik sa autentičnim lancem prenosilaca.

Također, od njega se prenosi da je rekao: Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: „Allah, dželle šanuhu, kaže: 'Oni koji se vole radi Moje uzvišenosti imat će minbere od svjetlosti na kojima će im zavidjeti vjerovjesnici i šehidi.'“ Bilježi ga Et-Tirmizi i kaže da je hasenun-sahih

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Među Allahovim robovima ima robova koji nisu vjerovjesnici, a kojima će zavidjeti vjerovjesnici i šehidi.“ Neko reče: A ko su oni, ne bi li smo ih zavoljeli? Rekao je: „To su oni koji su se voljeli Allahovim svjetlom, bez krvnog srodstva i porijekla, njihova lica su svjetlost, na minberima od svjetlosti, neće se bojati kada se ljudi budu bojali, niti će tugovati kada ljudi budu tugovali, a zatim je proučio:
أَلَا إِنَّ أَوْلِيَاءَ اللَّهِ لَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ
'I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici.’“ Bilježi ga En-Nesai i Ibn Hibban u svome Sahihu i ovo je njegova verzija.

Od Ebu Umame se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : „Allah, dželle šanuhu, ima robove koje će na Sudnjem danu posaditi na minbere od svjetlosti, a njihova će lica prekrivati svjetlost, sve dok ne završi obračun sa stvorenjima.“ Bilježi ga Et-Taberani sa dobrim lancem prenosilaca.

Također, od njega se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : „U Džennetu imaju stubovi od safira, a na njima su odaje od krizolita, njihova vrata su otvorena i osvjetljavaju kao što osvjetljava zvijezda blistava.“ Kaže: Rekli smo: Allahov Poslaniče, a ko će u njima stanovati? On reče: „Oni koji se budu voljeli u ime Allaha, koji budu udjeljivali jedni drugima u ime Allaha, i koji se budu susretali u ime Allaha.“ Bilježi ga El-Bezzar.

Od Ebu Umame se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko bude volio u ime Allaha, mrzio u ime Allaha, davao u ime Allaha i uskraćivao u ime Allaha, upotpunio je vjerovanje.“ Bilježi ga Ebu Davud.

Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu se prenosi da je rekao: Došao je jedan čovjek kod Resulullaha i rekao: Allahov Poslaniče, šta kažeš za čovjeka koji je zavolio neki narod a nije im se pridružio? Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, mu reče: „Čovjek je sa onim koga voli.“ Bilježe ga El-Buhari i Muslim.

Od Ebu Derda'a se prenosi hadis u merfu' verziji: „Neće se dva čovjeka istinski zavoljeti a da neće Allahu biti draži nego što su dragi jedan drugome.“ Bilježi ga Et-Taberani sa dobrim lancem prenosilaca.

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao : „Sedmericu će Allah skloniti u Svoj hlad, na dan kad nikakvoga drugog hlada osim Njegovog neće biti: praveden vladar; mladić koji odraste u pokornosti Allahu; čovjek čije je srce neprestano vezano za džamiju; prijatelji koji se vole samo u ime Allaha, takvi su kada se sastaju i raziđu; čovjek kojeg lijepa i ugledna žena pozove na blud, pa kaže: 'Ne, ja se bojim Allaha'; čovjek koji udjeljuje milostinju, tako da mu lijeva ruka ne zna šta je desna udijelila; i čovjek koji se sjeti Allaha u samoći, pa pusti suze.“ Bilježi ga El-Buhari i Muslim.

Od Muaza b. Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je upitao Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, o najboljem vjerovanju, pa je rekao: „Da voliš radi Allaha, prezireš radi Allaha i da svoj jezik uposliš u spominjanju Allaha.“ Ovaj reče: A šta još, Allahov Poslaniče? On reče: „Da voliš ljudima ono što voliš samome sebi i da im mrziš ono što mrziš i samome sebi.“ Bilježi ga Ahmed.

Sunday, October 10, 2010

Potvrda stanja zablude i prije obznane i pojašnjenja

Kaže Uzvišeni:
فَمَنْ أَظْلَمُ مِمَّنِ افْتَرَىٰ عَلَى اللَّهِ كَذِبًا لِيُضِلَّ النَّاسَ بِغَيْرِ عِلْمٍ
"Ima li nepravednijeg od onog ko o Allahu izmišlja laži da bi ljude odveo u zabludu bez znanja."( El-En'am,144)
I kaže:
قَدْ خَسِرَ الَّذِينَ قَتَلُوا أَوْلَادَهُمْ سَفَهًا بِغَيْرِ عِلْمٍ وَحَرَّمُوا مَا رَزَقَهُمُ اللَّهُ افْتِرَاءً عَلَى اللَّهِ ۚ قَدْ ضَلُّوا وَمَا كَانُوا مُهْتَدِينَ
"Oni koji iz lakoumnosti i ne znajući šta rade djecu svoju ubijaju i koji ono čime ih je Allah obdario zabranjenim smatraju, govoreći neistine o Allahu, sigurno će nastradati. Oni su zalutali i oni ne znaju šta rade." (El-En'am, 140)

Ibn Kesir kaže: "Allah, dželle še'nuhu, kaže da će propasti oni koji rade pomenute radnje i na dunjaluku i na ahiretu. Što se tiče njihove propasti na dunjaluku, izgubili su djecu zbog toga što su ih ubijali. Otežali su sebi u pogledu svojih imetaka tako što su od sebe izmislili stvari koje su sebi zabranili. A na ahiretu će završiti na najgorem mjestu zbog laži i izmišljanja na Allaha.... Prenosi se od Seida ibn Džubejra od Ibn Abbasa da je rekao: "Ako želiš da saznaš o džehlu arapa onda prouči ajete koji dolaze iza sto tridesetog ajeta sure El-En'am, "Oni koji iz lakoumnosti i ne znajući šta rade djecu svoju ubijaju... Ovako je predaju prenio Buharija izdvojeno u svom Sahihu u knjizi "Vrline Kurejšija" Završen citat.


Ovaj ajet govori o Kurejšijama prije poslanstva, oni su unatoč svom džehlu (neznanju) i izmišljanima i prije obznane od Allaha bili smatrani zalutalim, jer se to odnosi na propisivanje propisa, a to je od najopasnijih vrsta širka, čak šta više, to je najopasnija vrsta širka. Donošenje i propisivanje propisa pored Allaha je osnova svakog širka. Jer, da robovi nisu oskrnavili svetost Allahova propisivanja propisa, i da su se držali granice u tom pogledu, ne bi ni došlo do pojave širka i novotarija. U tom kontekstu su i Njegove riječi:
لِيَحْمِلُوا أَوْزَارَهُمْ كَامِلَةً يَوْمَ الْقِيَامَةِ ۙ وَمِنْ أَوْزَارِ الَّذِينَ يُضِلُّونَهُمْ بِغَيْرِ عِلْمٍ ۗ أَلَا سَاءَ مَا يَزِرُونَ
"Da bi na Sudnjem danu nosili čitavo breme svoje i dio bremena onih koje su, a da oni nisu bili svjesni, u zabludu doveli. A grozno je to što će oni nositi!" (En-Nahl,25)

Imam Kurtubi u pogledu riječi Uzvišenog "I dio bremena onih koje su, a da oni nisu bili svjesni (bez znanja), u zabludu doveli", kaže: "Mudžahid kaže: 'Nosit će breme onih koje su u zabludu odveli a da se od grijeha zabludjelog neće ništa umanjiti.' Otuda je u hadisu došlo: "Ko god poziva u zabludu pa bude slijeđen, on će nositi breme grijeha onih koji ga slijede, a da se njegovim sljedbenicima neće ništa umanjiti od njihovog bremena. Ko god poziva ka uputi pa bude slijeđen, on će imati nagradu onih koji ga slijede, a njima se od njihovih nagrada neće ništa umanjiti." Bilježi ga Muslim u istom značenju. Ovdje rječica "od" označava vrstu a ne udio. Tako da će pozivači u zabludu nositi breme onih koji ih slijede. A riječi Uzvišenog: "a da oni nisu bili svjesni (bez znanja)" znače zavodiće stvorenja bez znanja, tako da će upadati u grijeh a da su znali ne bi ih zavodili." Završen citat.

U tefsirima ibn Džerira i ibn Kesira (u pogledu ovog ajeta) su komentari potpuno isti. Ovo je jasan tekst o grešnosti onog ko padne u zabludu bez znanja, a odnosi se na širk i novotarije unutar akideta. Vrati se još jednom na studiju o idžtihadu i na citate uleme u pogrešnom idžtihadu, njegovim normama i pravilima (Idžtihad).

Ovaj ajet se u potpunosti slaže sa hadisom koji bilježi Buharija. U knjizi "Zaštita Kur'anom i sunnetom" poglavlje "Prijekor dokazivanja mišljenjem i pretjeranim kijasom". Uzvišeni kaže: "Ne govori ono što ne znaš." Zatim je naveo predaju: "Allah neće između vas dići znanje, nakon što vam ga je dao, tek tako, već će ga dići usmrćivanjem uleme koja ga posjeduje. Pa će ostati ljudi neznalice od kojih će ljudi tražiti fetve, pa će im davati odgovore po svom mišljenju, te će tako pasti u zabludu i druge u nju odvoditi."... U rivajetu Hermele se kaže: "Pa će im davati odgovore bez znanja i tako će pasti u zabludu i druge u nju odvoditi." Hafiz kaže: "U hadisu Ebi Umame se krije dodatno značenje, a to je da ostanak knjiga nakon usmrćivanja uleme neće koristiti ništa ako čovjek nije alim i znalac." U ostatku predaje se navodi: "Pa ga je beduin upitao: 'O Allahov Vjerovjesniče, kako će se dići znanje između nas kada posjedujemo mushafe, naučili smo šta je u njima i tome podučili svoje sinove, svoje žene i svoje sluge?' Pa je ljutito digao glavu prema njemu te reče: "Židovi i kršćani medu sobom posjeduju mushafe pa se ne pridržavaju ni jednog harfa od onoga sa čime su im dolazili poslanici."[ Ovaj dodatak ima više predaja koje ga podupiru u hadisu Avfa ibn Malika i Ibn Omera i Safvana ibn Asala i drugih. Bilježi ga Tirmizi, Taberani, Bezar i Darimi s različitim lafzovima a svi sadrže ovo značenje." Završen citat.

Ovaj hadis jasno ukazuje na padanje u zabludu pored džehla kako u pogledu sljedbenika tako i u pogledu sljeđenog. Ajet i hadis jasno ukazuju da termin "zabluda" i nošenje bremena grijeha bivaju i pored čovjekovog džehla i neispravnih tumačenja stvari. Ovo se odnosi na širk i novotarije. Zbog toga je Buharija u istoj ovoj knjizi (Zaštita Kur'anom i suneton) naslovio poglavlje "Grijeh onog ko poziva u zabludi ili izmisli loš običaj shodno riječima Uzvišenog: "I dio bremena onih koje su, a da oni nisu bili svjesni (bez znanja), u zabludu doveli", ajet.

Oštri mač u borbi protiv zlih sihirbaza - Vehid Abdusselam Bali

Broj stranica: 168
Autor: Vehid Abdusselam Bali

Sadržaj knjige: Definicija sihra, Sihr u svjetlu Kur'ana i Sunneta,Podjela sihra,Pojašnjenja vezana za sihr, Kako sihribaz priziva džina?,Znakovi po kojima se raspoznaje sahir, Islamski stav u pogledu sihra,Da li je dozvoljeno uklanjanje sihra sihrom,Da li je dozvoljeno učenje sihra,Razlika između sihra, kerameta i mu'džize, Vrste sihra,Otklanjanje sihra,Sihr rastavijanja,Ljubavni sihr,Sihr obmane,Sihr ludosti,Sihr tromosti i ljenosti,Sihr priviđenja u snu. dozivanja i vriske,Sihr bolesti,Sihr krvarenja (istihaze),Sihr odgađanja ženidbe, Liječenje impotencije,Razlika između impotencije, spol. nemoći i bolesti,Ovako ćete se zaštititi, Liječenje uroka,Razlika između uroka i zavisti.

Download link: Download
(desni klik "save target as..." ili “save link as...”)
Alternativni download link: Download

ili posjeti
is where my documents live!

Friday, October 8, 2010

Poslanici i Objave u Svjetlu Kurana i Sunneta - Omer Sulejman El-Eškar

Prvo poglavlje sadrži osam dijelova.
U prvom dijelu se nalazi definicija 'poslanika i vjerovjesnika' i razlike između ova dva pojma,zatim obaveza vjerovanja u poslanike i vjerovjesnike,broj poslanika, kao i imena poslanika i vjerovjesnika koji su spomenuti u Kuranu i sunnetu.
U drugom dijelu je autor pojasnio nužnost i potrebu za poslanicima i objavama, kao i to da je nemoguće da se čovjek svojim razumom učini neovisnim od Allahove objave i Njegovog Šerijata.
U trećem dijelu se govori o zadaćama i misijama poslanika.
U četvrtom dijelu je pojašnjen način na koji Allah podučava Svoje poslanike i vjerovjesnike, a to je objava,zatim stupnjevi objave kao i način na koji melek dolazi poslaniku.
U petom dijelu su opisane karakteristike poslanika, pojašnjavajući da su oni ljudska bića, i šta to podrazumijeva.
U šestom dijelu se opširnije govori o nepogrešivosti poslanika, i u čemu se manifestuje. Takođe su spomenut stvari u kojima nisu sačuvani od greške, kao i stavovi pojedinih sekti, njihova mišljenja te neispravnost njihovih tvrdnji.
U sedmom dijelu je autor opširno pojasnio dokaze poslanstva, kako dokaze poslanstva prijašnjih poslanika, ali je ponajviše govorio o dokazima poslanstva Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem.
U osmom dijelu su pojašnjene odlike vjerovjesnika kao i prednosti jednih nad drugima.

U drugom poglavlju se govori o nebeskim objavama,vjerovanju u njih kao i usporedba poslanica.

Download link: Download
desni klik "save target as..." ili “save link as...”)
Alternativni Download link: Download

ili posjeti
is where my documents live!


Wednesday, October 6, 2010

O pohvaljenosti skromnosti i prijeziru umišljenosti i traženja vlasti

Ibrahim b. el-Eš'as upitao je Fudajla b. 'Ijjada, rahmetullahi alejhi, o skromnosti, pa mu je odgovorio: "Da se poniziš pred istinom i da je prihvatiš ma od koga je čuo, pa makar bio i najveći neznalica, obaveza ti je da prihvatiš istinu od njega."

Od najvrednijih adaba u traženju znanja jeste skromnost, poniznost, ostavljanje samodopadanja svojim znanjem i odstranjivanje žudnje za vlašću.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Milostinja neće umanjiti imetak. Allah neće povećati oprost robu osim s ponosom. I niko se neće radi Allaha poniziti a da ga Allah neće uzvisiti."

Kažu: "Učenik koji je skroman i ponizan, ima najviše znanja, kao što i najniža mjesta na zemlji imaju najviše vode."

Prenosi se od Omera b. el-Hattaba, radijallahu anhu, da je rekao: "Doista, kada se rob ponizi radi Allaha, Uzvišeni Allah ga iz Svoje mudrosti uzdigne i bude mu rečeno: 'Podigni glavu, Allah će te podići', a on sebe smatra beznačajnim, dok ga ljudi smatraju uglednim."

Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Doista mi je Allah Uzvišeni objavio da budete međusobno skromni i ponizni i da ne činite nepravdu jedni drugima."


Prenosi se od Ejjuba es-Sihtijanija da je rekao: "Neophodno ja da učenjak stavi na svoju glavu zemlju iz poniznosti prema Allahu, subhanehu ve teala."

Rečeno je Bezerdžemheru: "Koja je to blagodat na kojoj se njenom posjedovatelju neće pozavidjeti?" Odgovorio je: "Skromnost,poniznost." Ponovo je upitan: "A koja je to nedaća na koju se neće smilovati njenom počinitelju?" Odgovorio je: "Samodopadanje, umišljenost."

Rečeno je: "Skromnost uz slaboumnost i škrtost bolja je od oholosti uz darežljivost i lijepo ponašanje. Zato pojačaj jedno dobro djelo, obrisat ćeš dva loša, a dovedi nekoga u nepriliku zbog mahane, pokvarit ćeš kod njenog vlasnika dva dobra djela."

Lijepo li je rekao El-Muradi:"I uljepšaj dvije zajedničke stvari u očima drugih: veliku vrijednost u odjeći skromnosti."

Ibn Abdus je rekao. "Što god je učenjak dostojanstveniji to je njegov ugled veći. Samodopadanje brzo prilazi čovjeku i njega biva sačuvan samo onaj koga Allah, subhanehu ve te'ala, zaštiti i odstrani iz njegovih prsa želju za vlašću."

Od Ka'ba se prenosi da je rekao jednom čovjeku, kada je primijetio da on prati i provjerava hadise nastojeći da nađe nepravilnosti u njima: "Boj se Allaha! I udalji se od skupova. Ne uznemiravaj nikoga. Doista, kada bi tvoje znanje ispunilo prostor između nebesa i Zemlje zajedno sa samodopadanjem, Allah ti time ne bi povećao ništa osim prezrenost i manjkavost."

Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tri stvari upropaštavaju i tri stvari spašavaju! Što se tiče onih koje upropaštavaju, to su: požuda onoga kome se pokorava, strast onoga koji se slijedi i umišljenost, zadivljenost čovjeka samim sobom. Dok su stvari koje spašavaju: bogobojaznost u tajnosti i javnosti, riječ istine u zadovoljstvu i srdžbi i umjerenost u bogatstvu i siromaštvu. "
Mesruk je rekao: "Dosta je čovjeku znanja da se boji Allaha, subhanehu ve te'ala, i dosta mu je neznanja da se divi svome djelu."

Ebu Derda' je rekao: "Tri su znaka neznanja: samodopadanje, mnoštvo govora o onome što ga se ne tiče i da zabranjuje neku stvar a sam je čini."

Rekli su: "Samodopadanje ruši dobra djela."

Alija, radijallahu anhu, rekao je: "Samodopadanja su bolesti umova."

Drugi je rekao: "Divljenje čovjeka samom sebi dokaz je slabosti njegova uma."

Lijepo li je rekao Alija b. Sabit:"Bolest imetka je škrtarenje i rasipanje, dok je bolest znanja srdžba i samodopadanje."

Rekli su: "Ko se bude divio svome mišljenju, bit će ponižen. Ko se zadovolji svojim razumijevanjem, pogriješit će. Ko se bude oholio nad ljudima, bit će ponižen. Ko se bude miješao sa prezrenima i sam će biti prezren, a ko se bude okupljao oko učenih, bit će dostojanstven."

Rekli su: "Nećeš vidjeti onoga koji se divi samom sebi osim da žudi za vlašću."

Fudajl b. 'Ijjad, rahmetullahi alejhi, rekao je: "Nema nijednog koji žudi za vlašću a da ne zavidi i čini nasilje, da ne istražuje mahane drugih ljudi i da ne prezire da se bilo ko drugi spominje po dobru."

Ebu Nuajm je rekao: "Tako mi Allaha, onaj koji je propao, propao je samo zbog žudnje za vlašću."

Ebul-Atahije je rekao:"Zar ne strahuješ, brate, od onoga koji žudi za vlašću da čini nasilje i uvede novinu i zabludu."

Također je rekao:"Želja za vlašću najveće je nasilje na Zemlji jer zbog nje jedni drugima čine nasilje."

Ja imam slično značenje: "Želja za vlašću bolest je koja razara dunjaluk i ljubav prema voljenima pretvara u rat..."

Ibn Ebi el-Havari je rekao: "Čuo sam Ishaka b. Halefa da kaže: 'Tako mi Allaha pored Kojeg drugog boga nema! Uklanjanje velikih planina lakše je od odstranjivanja želje za vlašću."

Drugi je rekao:"Želja za vlašću bolest je koja nema lijeka i malo ćeš naći onih koji su zadovoljni sa dobijenim."

Es-Sevri je rekao: "Ko bude volio vlast neka svoju glavu pripremi za borbu."

Također, Sufjan es-Sevri je govorio: "Dok sam bio mladić priželjkivao sam vlast, gledao sam čovjeka pored stuba kako daje odgovore i zavidio mu na tome. Međutim, kada sam postigao vlast, shvatio sam je."

El-Me'mun je rekao: "Ko bude priželjkivao vlast sa znanjem dok je još mali, proći će ga mnogo znanje."

Mensur b. Ismail el-Fekih je rekao:"Bolje se družiti sa psom koji je do krajnje granice nečist nego sa onim ko žudi za vlašću prije svoje zrelosti za vlast."

Prenosi se da je Alija, radijallahu anhu, jednog dana izašao iz džamije a ljudi su ga pratili. Okrenuo im se i upitao: "Koje srce može da izdrži ovo?" Zatim je rekao: "Klaparanje sandala propast je za srca najglupljih ljudi."

Malik b. Dinar je govorio: "Ko bude tražio znanje radi rada, slomit će ga, a ko ga ne bude tražio radi rada, povećat će mu hvalisanje."

Sahihu džami‘ bejani el ‘ilmi ve fadlihi - Ibn Abdul-Berr